Pravni program

Pravni program Fonda otvoreno društvo Bosna i Hercegovina (FOD BiH) se fokusira na stvaranje okruženja koje će voditi ka vladavini prava i zaštiti ljudskih prava.

Obrazac za prijavu projekata (word file)

Pravni program FOD BiH djeluje kroz četiri oblasti:

Jačanje domaćih kapaciteta

Projekat kliničkog obrazovanja uspostavljen je na četiri Pravna fakulteta u BiH - Sarajevo, Banja Luka, Sveučilište Mostar i Univerzitet Mostar. Kroz projekat svake godine prođe preko 350 studenata. Nastavne predmete iz kojih studenti završnih godina usvajaju praktična znanja kroz pravne klinike su: krivično i krivično procesno pravo, građansko i građansko procesno pravo, ljudska prava, međunarodno humanitarno pravo i Pravo Europske unije. Izvođači pravnih klinika - Pravni fakulteti u Sarajevu, Banja Luci, Mostaru održavaju redovne sastanke, seminare i međusobna takmičenja. Na taj način se ujednačuju programi rada i metodologija izvođenja klinika. U još uvijek podijeljenom obrazovnom sistemu Bosne i Hercegovine, Pravne klinike su prvi jedinstven projekat ove vrste. Projekat uživa podršku kako akademskih krugova i studenata tako i praktičara i veoma je bitan u procesu reforme pravnih fakulteta u Bosni i Hercegovini.

Frank Orton nekadasnji Ombudsman u BiHPored uvođenja alternativnih modela izvođenja nastave i razbijanja lošeg naslijeđa na pravnim fakultetima u BiH, jedan od glavnih ciljeva projekta pravnih klinika jeste i direktan praktični rad studenata. Prelaz sa "para-klinika" na rad sa stvarnim slučajevima počeo se realizirati u Mostaru i Banja Luci. Polaznici klinika u Mostaru, u okviru aktivnosti Centra za ljudska prava Mostar, imaju prilike raditi sa klijentima. Radi se uglavnom o zaštiti prava prognanika i izbjeglica, odnosno povratu imovine i ostvarivanju prava iz radnog odnosa. U Banja Luci, u okviru Akademskog Centra EXIT i Gradske uprave studenti, polaznici pravnih klinika, pružaju pravnu pomoć i savjete građanima uz mentorstvo profesora i pravnika praktičara.

Edukacija pravnika profesionalaca ima za ciljne grupe advokate i sudije prekršajnih sudova. Naime, u BiH je počela primjena potpuno novog krivičnog zakonodavstva. Sudije i tužioci su spremni za novo zakonodavstvo jer su prošli kvalitetnu i sistemski organizovanu obuku u entitetskim centrima za edukaciju sudija i tužilaca. Međutim, advokati nisu obuhvaćeni sistemskim educiranjima, čime se dovela u pitanje adekvatnost odbrane. Tako smo se, zajedno sa American Bar Association Central European and Eurasian Law Initiative (ABA CEELI), odlučili direktnije baviti pripremom i usavršavanjem advokata.

Patricia Wald, nekadasnji sudija u ICTYDo danas smo organizovali šest treninga, koje su prošli skoro svi advokati Republike Srpske i preko 80% advokata Federacije BiH, odnosno četiri od pet regionalnih advokatskih komora u Federaciji BiH. Treninge i seminare izvodimo uz relevantne domaće i inostrane predavače, sa simuliranim suđenjima i neophodnim radnim materijalima, čime ponovo uspostavljamo standarde "prava na odbranu", "jednakost oružja" i "fer i korektnog suđenja". Također, aktuelnim reformama pravosuđa u BiH propušteni su u potpunosti sudovi za prekršaje. Po zvaničnoj statistici prekršajnih sudova, preko 90% građana BiH nikad ne izađe pred redovne sudove, a skoro svi građani prođu prekršajne procedure. Projekat "Prekršajni sudovi u BiH", koji zajednički finansiramo i implementiramo sa UNDP ima za cilj harmonizaciju entitetskih zakona o prekršajima i angažovanje domaćih experata na izradi novog državnog zakona o prekršajima. Identifikovani su kapaciteti svih prekršajnih sudova u BiH, a anketama i intervjuima sudija za prekršaje, prikupljena je aktuelna problematika sudova. U curriculu entitetskih centara za edukaciju sudija i tužilaca smo uključili i prekršajne sudije sa kojima je edukacija već otpočela. Ovim smo uveliko olakšali pitanje ljudskih resursa za buduće reforme prekršajnih sudova. Do kraja 2004. godine očekujemo početak zvanične reforme prekršajnih sudova čime bi projekat u potpunosti ostvario svoje ciljeve.

Međunarodno humanitarno pravo

Prošlogodišnja uspješna posjeta Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju (MKSJ ili ICTY) koju je organizovao FOD BiH za 30 studenata prava iz BiH, ponukala je Sekretarijat MKSJ da uz punu podršku Suda i Tužilaštva pokrene stalni program posjeta i prakse studenata prava, nižeg akademskog osoblja, te sudija i tužilaca iz cijele bivše Jugoslavije. Pozvani smo na saradnju za implementaciju projekta u Bosni i Hercegovini i do kraja 2004. godine očekujemo odlazak na praksu sudija Suda Bosne i Hercegovine, odnosno specijalnog odjeljenja za procesuiranje ratnih zločina.

U cilju relevantnog predstavljanja značaja procesuiranja ratnih zločina te animiranja i edukacije šire javnosti, podržali smo projekat "XY produkcije" snimanja dokumentarnog filma o postupcima pred ICTY i njihovoj ulozi u procesu pomirenja u Bosni i Hercegovini. Učešće u projektu i direktnu podršku iskazali su, nekadašnji i sadašnji, najviši predstavnici ICTY, kao i mnogobrojni spoljni saradnici (prof. Sheriff Basiounni, sudinica Gabriella Kirk McDonald, sudija Wolfgang Schomburga, predsjednik Theodor Merona, glavna tužiteljica Carla Del Ponte, i drugi). Sa jedne strane, pokušaćemo osvijetliti proces osnivanja ICTY, procesuiranja ratnih zločina i naravno očekivanja njegovih najviših dužnosnika o uticaju Tribunala na proces pomirenja u BiH. Istovremeno ćemo dokumentovati stvarne životne priče žrtava, svjedoka, optuženih i osuđenih lica, lica koja su izdržala izrečene kazne i njihovih porodica te ostalog bh. stanovništva. Obuhvatićemo sadašnje stanje i životne prilike u tri specifične multietničke sredine - Prijedor, Konjic i Ahmići, u kojima je veliki broj izvršenih i pred ICTY procesuiranih ratnih zločina. Dokumentarni film će se prezentirati javnosti do kraja 2004 godine, kada se očekuje i početak rada specijalnog odjeljenja za procesuiranje ratnih zločina Suda u BiH.

Reforma krivičnog zakonodavstva

U okviru aktuelne reforme domaćeg krivičnog zakonodavstva, pripremili smo nacrt/draft novog separatnog krivičnog zakonodavstva za maloljetnike. U BiH ne postoji jedinstveni zakon koji u potpunosti reguliše oblast maloljetničkog prestupništva, kao što takvog zakonskog propisa nema ni na nivou entiteta. Iz tog razloga primjenjuju se posebne odredbe opštih zakonskih propisa. Polazeći od međunarodnih konvencija i europskih standarda, a rukovodeći se isključivo najboljim interesom djeteta, pripremili smo nove separatne odredbe materijalnog, procesnog i izvršnog krivičnog prava kao i odredbe o sudovima za mlade u sukobu sa zakonom. Na osnovu vlastitog istraživačkog rada - od prevencije, preko alternativnih mjera, do međunarodnih dostignuća - uz isključivo učešće domaćih eksperata došli smo do novog zakona. Zbog komplikovane procedure usvajanja zakona u BiH (entitetske dvodomne skupštine i državne dvodomne skupštine), otvorili smo ekspertni proces javnih rasprava novog zakonodavnog rješenja, čije rezultate namjeravamo putem Ministarstva za ljudska prava BiH delegirati u zakonodavnu proceduru.

Istovremeno, u saradnji sa Save the Children UK i UNICEF, uspostavili smo dijalog sa domaćim nadležnim ministarstvima o sistematskom rješenju problema maloljetničke pravde uopšte. Organizovano je više serija sastanaka, seminara i okruglih stolova, sa predstavnicima ministarstava pravde, socijalnog rada, policije, ljudskih prava, i sa akademicima, sudijama, tužiocima, socijalnim radnicima iz oba entiteta. Konačno, održali smo Nacionalni simpozij o stanju maloljetničke pravde u BiH, uz učešće 127 domaćih i eksperata iz regiona. Imali smo predstavnike svih domaćih subjekata uključenih u proces maloljetničke pravde, te predstavnike Vijeća Europe, Max Plank Institute Freiburg, Centra za prava djeteta Beograd, Instituta za sociološka istraživanja Zagreb, Pravnog fakulteta Univerziteta u Ljubljani. Zadatak simpozija, ostvarenje preduslova za izradu BiH strategije za smanjenje maloljetničkog prestupništva, je ispunjen. Konkretnije, identifikovani su glavni domaći akteri koji su uključeni u proces izrade strategije. Osnovan je koordinacioni inter-resorni tim za izradu strategije koji je kroz Ministarstvo za ljudska prava BiH i pravno legitimiran od strane Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. Ujednačeni su i prihvaćeni ključni elementi buduće nacionalne strategije - prevencija, jedinstvena legislativa, alternativni modeli, instutucionalni tretman, edukacija. Usvojeni su i precizni rokovi po kojima okončanje izrade strategije očekujemo već početkom 2005. godine.

Korupcija i transparentnost

Okončali smo projekat istraživanja efekata novinarsko-istraživačkog rada u oblasti korupcije. Detaljna analiza prikupljenih podataka ukazala je na osnovne slabosti istraživačkog novinarstva u BiH, a to su nedovoljno poznavanje fenomena korupcije i naravno nedostatak adekvatne državne reakcije na slučajeve korupcije. S druge strane, prisutno je veliko nepovjerenje državnih pravosudnih organa prema informacijama iz medija i civilnog društva uopšte, i obratno, mediji i civilno društvo često neargumentirano napadaju pravosudne organe da ništa ne rade.

Takođe je okončan projekat edukacije domaćih nezavisnih medija o osnovama istraživačkog novinarstva u oblasti korupcije. Projekat "Mediji i korupcija" obuhvatio je trening aktivnosti za 20 novinara i urednika bosanskohercegovačkih medija. Predavači i moderatori su izabrani od eminentnih domaćih stručnjaka - predstavnika državnog suda, državnog tužilaštva, advokatske komore, profesora prava i predstavnika Helsinki Committee i Transparancy International. Objavljena je relevantna publikacija o domaćem zakonodavstvu iz oblasti korupcije i međunarodnim konvencijama te mehanizmima borbe protiv korupcije.

Do kraja 2004. godine očekujemo i potpuno finaliziranje regionalnog projekta Anti-Corruption Policy Evaluation u koji su uključene nacionalne fondacije iz Bugarske, Makedonije, Albanije i BiH. Dobijene rezultate, odnosno studiju o naučenim lekcijama iz antikorupcijskih aktivnosti u regionu, namjeravamo posebno predstaviti domaćoj javnosti, vlastima kao i međunarodnim organizacijama prisutnim u BiH.